Analiza i popis afera (pljačke kroz institucije na čelu HDZ )

Kako se Hrvatska može izvući i postati najbogatija zemlja? ​Razmatranje političke scene u Republici Hrvatskoj već desetljećima prate rasprave o upravljanju javnim resursima, stalnim korupcijskim skandalima i sporu pravosuđu. Hrvatska je zemlja ogromnog potencijala i prirodnih bogatstava, ali sustavno iscrpljivanje državnog novca onemogućava njezin napredak. ​U Hrvatskoj stranci građanskog otpora (HSGO) od samog osnutka 24. rujna 2017. godine ističemo jasnu činjenicu: da nije bilo sustavne pljačke i neodgovornog upravljanja, Hrvatska bi po svom standardu i gospodarskoj snazi bila jača i bogatija i od same Švicarske. ​Prošireni crni popis afera u Hrvatskoj ​Pred vama je popis raznih afera i skandala koji su obilježili politički život u Hrvatskoj i doveli do izvlačenja stotina milijuna eura i milijardi kuna iz državnog proračuna i javnih tvrtki: ​Promet, infrastruktura i gradnja: ​Afera Kalmeta / Remorker (izvlačenje desetaka milijuna kuna iz HAC-a i HC-a) ​Pljačka INE (više od milijardu kuna) ​Afera HEP (650 milijuna kuna) ​Afera Ina-MOL (10 milijuna eura) ​Afera Vjetroelektrane (višemilijunska šteta) ​Afera JANAF (višemilijunska šteta) ​Bojenje tunela (4.3 milijuna kuna) ​Afera Bespravna gradnja šefa HEP-a ​Afera HŽ (27.3 milijuna kuna) ​Afera Brodosplit (27 milijuna kuna) ​Afera HAC (25 milijuna kuna) ​Afera Imostroh i Bechtel (6 milijuna kuna) ​Resursi, gospodarstvo i privatizacija: ​Afera Hrvatske šume (pogodovanja i zlouporabe resursa) ​Afera Sunčani Hvar (571 milijun kuna) ​Afera Hotmail / Borg (oko 500 milijuna kuna) ​Afera Spice / Podravka (400 milijuna kuna) ​Afera HPB (255 milijuna kuna) ​Afera Medikol (230 milijuna kuna) ​Afera Slavonska banka (150 milijuna kuna) ​Afera Salonit (cca 100 milijuna kuna) ​Afera Verona (70 milijuna eura) ​Fimi Medija (70 milijuna kuna) ​Afera Kameni Ingrad (60 milijuna kuna) ​Afera Đakovština (55.7 milijuna kuna) ​Afera Hypo (37 milijuna kuna) ​Afera HGK / Remorker (Nadan Vidošević) ​Fondovi EU, javna nabava i političke afere: ​Afera Beroš (2024.) ​Afera Nakaze (2024.) ​Afera Di si radosti (2024.) ​Afera Geodetski fakultet (2022.–2024.) ​Afera Softver (1.3 milijuna eura) ​Malverzacije s europskim novcem (22.6 milijuna eura) ​Afera Covid testovi ​Afera Planinska (17 milijuna kuna) ​Afera Bordel (60.000 eura) ​Afera Pijani Dekanić ​Afera Tulipani (2020.) ​Afera Nasilni župan (2022.) ​Afera Marićevi stanovi (600.000 eura) ​Afera Izgradnja dvorane u Požegi ​Afera Vinska otmica (400.000 eura) ​Afera Kupovanje vijećnika (2019.) ​Afera Baraka ​Afera Zadarske rektorice ​Afera Krađe željezne armature ​Afera Banožić (2023.) ​Afera Automehaničar ​Afera Vez ​Afera Puljašić ​Afera Paladina (250.000 eura) ​Afera Parfem ​Afera Žderanje na račun građana (56.000 eura) ​Pitanje povrata imovine: Koliko je novca vraćeno narodu? ​Na pitanje koliko je stvarna šteta sanirana i koliko je otetog novca vraćeno narodu, odgovor je poražavajući: praktički 0 u usporedbi s ukupnom štetom. Spori sudski procesi, proceduralne pogreške i zastare omogućili su da stotine milijuna eura zauvijek nestanu iz državne blagajne. ​Uloga Hrvatske stranke građanskog otpora (HSGO) ​Hrvatska stranka građanskog otpora (HSGO) nastala je 24. rujna 2017. godine upravo iz prijeke potrebe da se građani samoorganiziraju i spriječe daljnju devastaciju države. ​Naš cilj od prvog dana osnutka jest ukazivati na to koliko su dosadašnji modeli vladanja i djelovanje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) nanijeli štete hrvatskom narodu. HSGO okuplja ljude koji ne žele biti promatrači već aktivni sudionici u stvaranju pravednog društva. ​Kako se narod može izvući i koliko traje oporavak? ​Hrvatska ne mora biti siromašna zemlja. Uz pravilno upravljanje, mi imamo sve preduvjete da budemo među najrazvijenijim europskim državama: ​1. Koraci za spas države: ​Brezkompromisna reforma pravosuđa: Uvođenje brzih suđenja za korupciju i trenutačna pljenidba cjelokupne imovine svih sudionika u koruptivnim radnjama. ​Potpuna transparentnost proračuna: Svaka uplaćena i potrošena kuna/eur iz javnih izvora mora biti javno vidljiva svim građanima u realnom vremenu. ​Depolitizacija i profesionalizacija: Prekid praksi stranačkog zapošljavanja u državnim tvrtkama i javnoj upravi. ​2. Vremenski okvir oporavka: ​3 do 5 godina: Vrijeme potrebno za uvođenje reda u zakonodavstvo, pravosuđe i zaustavljanje svih oblika curenja novca iz proračuna. ​10 godina: Razdoblje u kojem Hrvatska, uz pošteno upravljanje resursima, može dostići ekonomski standard i stabilnost kakvu uživaju najrazvijenije europske zemlje poput Švicarske.Ovo je jedno od temeljnih pitanja koje godinama muči hrvatsku javnost, analitičare i sve građane koji priželjkuju promjene. ​Kada se Pogleda opseg spomenutih slučaja, razvidno jest da ovdje nije riječ o izoliranim "aferama" ili pojedinačnim incidentima, već o sustavnom pražnjenju javnih resursa i državne imovine. ​Kako je onda moguće da politička opcija opterećena tolikim brojem procesa i skandala iz izbornog ciklusa u izborni ciklus zadržava vlast ili osvaja najveći broj glasova? Stručnjaci i sociolozi navode nekoliko ključnih razloga: ​1. Klijentelizam i široka interesna mreža ​Desetljećima građena struktura stvorila je veliku bazu ljudi čija egzistencija ili poslovni uspjeh izravno ovise o ostanku iste opcije na vlasti. Riječ je o zaposlenicima u opsežnom državnom aparatu, lokalnoj samoupravi, javnim poduzećima, ali i privatnim tvrtkama koje posluju isključivo putem javnih natječaja. Za tu široku mrežu, glasanje je pitanje ekonomske sigurnosti i vlastitog interesa, a ne ideologije ili općeg dobra. ​2. Izborna apatija i niska izlaznost ​Značajan dio građana vjeruje u narativ da su "svi političari isti" i da se "ništa ne može promijeniti". Posljedica toga jest izrazito niska izlaznost na izborima (često ispod 50%). Kada većina nezadovoljnih građana ostane kod kuće, visoko mobilizirano i disciplinirano biračko tijelo vladajuće stranke odnosi premoćnu pobjedu. ​3. Razmrvljena i nesložna oporba ​Uspjeh na izborima u većinskom ili razmjernom sustavu često ovisi o okrupnjavanju glasova. Oporba u Hrvatskoj godinama je bila podijeljena u niz manjih stranaka i opcija s oprečnim ideologijama i osobnim animozitetima. Zbog rasipanja glasova nezadovoljnih građana na desetke različitih lista, vladajuća struktura s relativno malim postotkom ukupnog biračkog tijela lako ostvaruje većinu u Saboru. ​4. Korisničko korištenje javnih resursa u predizborne svrhe ​Pred izbore redovito dolaze odluke o povećanju plaća u javnom sektoru, jednokratnim dodacima za umirovljenike i usmjeravanju sredstava iz fondova u lokalne projekte. Time se stvara privid brige i stabilnosti neposredno prije izlaska na birališta. ​5. Emocionalna i povijesna povezanost ​Dio biračkog tijela, osobito starije generacije, HDZ i dalje percipira primarno kroz ulogu u stvaranju neovisne hrvatske države i Domovinskom ratu. Ta emocionalna spona i stvoreni identitet često prevaghnuju nad ekonomskim činjenicama i aktualnim pravosudnim procesima. ​ ​Sustav se održava onoliko dugo koliko traje pasivnost većine. Odgovor na pitanje kako to promijeniti leži u masovnijem izlasku na izbore, podizanju političke pismenosti i stvaranju snažne, okupljene alternative koja građanima može ponuditi stvarno povjerenje i institucionalnu odgovornost.