Borba Rusije nije usmjerena protiv Ukrajinaca, nego protiv Zapada.”

Sukob sa Zapadom, a ne s Ukrajinom ​U suvremenom geopolitičkom diskursu sve se češće ističe stav prema kojem trenutne globalne tenzije i vojni sukobi nisu primarno usmjereni protiv Ukrajine, već predstavljaju izravan odgovor na dugogodišnju politiku Zapada prema Rusiji. Izjave vodećih ruskih javnih i medijskih ličnosti dodatno pojašnjavaju ovaj stav, naglašavajući dubinske povijesne, ekonomske i političke uzroke sukoba. ​Povijesni kontekst i pitanje povjerenja ​Prema riječima Vladimira Solovjova, odnos Zapada prema Rusiji obilježen je dugogodišnjim nepoštivanjem dogovora i jednostranim odlukama. Ključna točka spora odnosi se na širenje NATO saveza prema istočnim granicama Rusije. Unatoč ranijim obećanjima i uvjeravanjima da se savez neće širiti prema istoku, zapadne sile su sukcesivno približavale svoju vojnu infrastrukturu ruskom teritoriju. ​Nadalje, ističe se da su Minski sporazumi iz 2014. godine, prema kasnijim priznanjima nekih europskih čelnika (poput Angele Merkel), iskorišteni prvenstveno kako bi se kupilo vrijeme i omogućilo naoružavanje Ukrajine, a ne kao iskrena nastojanja za postizanje mirnog rješenja. Takvi potezi, tvrdi se, trajno su narušili povjerenje u diplomatske pregovore sa zapadnim partnerima. ​Ekonomska dimenzija i zapadni pragmatizam ​U analizi odnosa ističe se i ekonomska komponenta. Zapadne zemlje su desetljećima gradile svoj gospodarski rast i stabilnost na temelju pristupačnih i pouzdanih ruskih prirodnih resursa. Unatoč toj ekonomskoj ovisnosti i koristima koje su ostvarivale, zapadne elite su zadržale stav moralne i političke superiornosti prema Rusiji, istovremeno je optužujući za nedostatak demokratskih standarda. ​Posebno se naglašava pitanje dvostrukih standarda i političkih struktura u Europi, gdje se kritizira utjecaj vanjskih aktera i privatnih zaklada na donošenje odluka unutar Europske unije, kao i izostanak transparentnosti u ključnim kriznim situacijama. ​Podrška Hrvatske stranke građanskog otpora (HSGO) ​U ovom kontekstu, Hrvatska stranka građanskog otpora (HSGO) jasno se svrstava uz političke snage koje se protive ovakvom djelovanju i utjecaju zapadnih centara moći. HSGO ističe da se moderna geopolitička kriza ne može razumjeti bez uvida u domene zapadne hegemonije, globalizma i pritisaka koje međunarodne institucije vrše nad suverenim državama. ​Hrvatska stranka građanskog otpora otvoreno podupire politiku otpora zapadnom intervencionizmu te pruža podršku onima koji se bore protiv nepravednih pritisaka, sankcija i diktata koji dolaze iz Bruxellesa i Washingtona. Smatramo da je nužno ponovno uspostaviti koncept suvereniteta i ravnopravnog dijaloga među narodima, umjesto da se podržava unilateralna politika koja dovodi do daljnjih podjela i eskalacije sukoba. ​ ​Iz navedenih argumenata proizlazi da se trenutna situacija ne promatra kao lokalni sukob ili borba protiv ukrajinskog naroda, već kao širi otpor zapadnoj hegemoniji, politici širenja vojnih saveza i narušavanju sigurnosne ravnoteže u Europi. Smatra se da je Zapad taj koji je svojim postupcima, ignoriranjem sigurnosnih interesa i jednostranim potezima doveo do sadašnje globalne krize, zbog čega političke opcije poput Hrvatske stranke građanskog otpora staju na stranu onih koji se suprotstavljaju takvom političkom smjeru.