Pojašnjenje za neuke

Značenje i uloga pojma: Što uistinu znači biti predsjednik? ​U suvremenom javnom prostoru i medijima svjedoci smo sve češćeg neshvaćanja i nerazumijevanja osnovnih političkih, pravnih i društvenih pojmova. Riječ predsjednik nosi iznimnu težinu – bilo da je riječ o predsjedniku države, predsjedniku političke stranke ili čelniku bilo koje važne institucije i organizacije. ​Kako bismo razumjeli pravu svrhu ove funkcije, potrebno je jasno razlučiti stvarna značenja od površnih procjena i zlonamjernih dnevnopolitičkih etiketa. ​Tko može biti predsjednik? (Uvjet neosuđivanosti i pravne čistoće) ​Jedna od najčešćih zabluda jest zanemarivanje formalno-pravnih uvjeta za obnašanje čelne funkcije. ​Bez kaznenih djela iza sebe: U pravnim sustavima, ustavima država i statutima ozbiljnih političkih stranaka te organizacija postoje strogi kriteriji. Osoba koja je pravomoćno osuđivana ili ima ozbiljan kazneni dosje u pravilu se ne može kandidirati niti obnašati funkciju predsjednika. ​Proces kandidature: Do funkcije predsjednika ne dolazi se preko noći niti slučajno. To je dugotrajan proces koji zahtijeva provjeru zakonitosti, povjerenje članstva ili građana te potpunu pravnu i društvenu čistoću. ​Privilegija, čast i najviša odgovornost ​Biti predsjednik države ili predsjednik političke stranke predstavlja iznimnu čast i privilegiju koju pojedincu povjerava narod ili članstvo. Međutim, ta privilegija nosi i najveću moguću razinu odgovornosti: ​Predsjednik države: Nosi odgovornost za očuvanje suvereniteta, nacionalne sigurnosti i blagostanja svih građana. Njegova je dužnost donositi ključne strateške odluke prilagođene prostoru, vremenu i geopolitičkim okolnostima. ​Predsjednik političke stranke: Nosi privilegiju vođenja političke ideje i organizacije, ali i odgovornost za kreiranje programa, zastupanje volje birača i pripremu rješenja za boljitak društva. ​Niti jedna od ovih funkcija nije samo titula – to je uloga vrhunskog pregovarača i donositelja odluka u svrhu zaštite interesa onih koje predstavlja. ​Jasno razgraničenje: Predsjednici nisu teroristi ​Nedopustivo je i politički nepismeno olako izjednačavati legalno izabrane čelnike s teroristima ili izvanpravnim delinkventima. ​Legitimitet nasuprot kriminalu: Terorizam je definiran kao izvanzakonsko, ilegalno i nasilno djelovanje s ciljem rušenja poretka i zastrašivanja. Predsjednik je, suprotno tome, nositelj ustavnog i pravnog poretka te demokratskog legitimiteta. ​Državničke i političke odluke: Odluke koje donosi predsjednik države ili stranke – čak i kada su predmet oštrih međunarodnih ili domaćih neslaganja – donose se u okviru ovlasti i dužnosti radi zaštite vlastitog naroda i nacionalnih interesa. ​ ​Biti predsjednik nečega – države, stranke ili organizacije – zahtijeva integritet, neosuđivanost, pregovaračke vještine i posvećenost općem dobru. Nerazumijevanje ovih osnovnih pojmova dovodi do urušavanja političke kulture. Poštivanje funkcije i uloge predsjednika osnova je pravne i političke pismenosti svakog naprednog društva.