Pokoj mu duši!

Akademik Josip Pečarić (1947. – 2026.) ​Odlazak istaknutog hrvatskog matematičara i akademika ​U Zagrebu je 29. listopada 2026. godine, u 79. godini života, preminuo akademik Josip Pečarić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), istaknuti matematičar, sveučilišni profesor i publicist. ​Životopis i obrazovanje ​Josip Pečarić rođen je 2. rujna 1947. godine u Kotoru (Crna Gora), gdje je završio osnovnu i srednju školu. ​Fakultetsko obrazovanje: Diplomirao je 1972. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu s radom iz područja nuklearne fizike, na istom je fakultetu magistrirao 1975., a doktorirao je matematičke znanosti 1982. godine s disertacijom „Jensenove i povezane nejednakosti“. ​Akademska karijera: Radio je u Geomagnetskom institutu u Grocki te na Građevinskom fakultetu u Beogradu do 1987. godine, kada preseljava u Zagreb. Od tada je djelovao na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1990. izabran u zvanje redovitog profesora. Također je vodio seminar „Nejednakosti i primjene“ na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu. ​Znanstveni doprinos i postignuća ​Akademik Pečarić bio je jedan od najplodnijih hrvatskih znanstvenika i svjetski priznati stručnjak u području teorije matematičkih nejednakosti. ​Impresivna bibliografija: Objavio je više od 1200 znanstvenih radova iz matematike te se ubraja među rijetke matematičare u svijetu čiji broj radova na platformi MathSciNet prelazi 500. ​Urednički rad: Obnašao je dužnost glavnog urednika međunarodnoga matematičkog časopisa Mathematical Inequalities and Applications. ​Priznanja: Za svoj znanstveni rad nagrađen je Državnom nagradom za znanost 1996. godine (u području prirodnih znanosti), a 1999. godine prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Za redovitog člana HAZU izabran je 2000. godine (član suradnik bio je od 1992.). ​Publicistički i društveni rad ​Uz matematičku struku, Pečarić je bio iznimno aktivan kao publicist i autor više od stotinu knjiga. U svojem se publicističkom djelovanju opsežno bavio temama iz hrvatske povijesti, državotvornosti, društvenih i političkih zbivanja, položajem Hrvata u Boki kotorskoj, kao i polemikama vezanima uz Domovinski rat i suvremenu hrvatsku zbilju. ​Njegovi javni istupi, stavovi te brojne knjige i otvorena pisma često su izazivali veliku pozornost i podijeljene reakcije u široj javnosti i akademskim krugovima.