Novosti

Tko će sutra braniti Hrvatsku ?

HSGO·
Tko će sutra braniti Hrvatsku ?

LICEMJERAN NAROD,LICEMJERNA DRŽAVA BEZ EMPATIJE LJUDI KOJI NE PRIPADAJU ČLANSKOJ ISKAZNICI VLADAJUĆE KASTE

Tko će sutra braniti Hrvatsku? Između navijačkih sukoba, lažnog morala, pravosudnog karcinoma i političkih kalkulacija ​Dok se društveni prostor iz dana u dan puni vijestima o novim sukobima navijačkih skupina, incidentima na autocestama i huliganskim obračunima, u pozadini ostaje jedno važno pitanje: gdje se izgubio osjećaj zajedništva, iskrene solidarnosti i odgovornosti prema vlastitoj zemlji? ​Razbijanje, fizički sukobi i javni spektakli navijačkog rivalstva između Dinama, Hajduka i drugih klubova postali su zabrinjavajuća svakodnevica. Umjesto da sport bude točka spajanja i ponosa, stadion i cesta pretvorili su se u poligon za razvratništvo i huliganizam. Kada se ponos prema klubu stavi ispred poštovanja prema vlastitom narodu i zakonima, gubi se sama bit ljubavi prema Hrvatskoj. Ako volimo istu domovinu, kako je moguće da nas klupska obilježja navode na međusobnu netrpeljivost? ​Površnost i lažni moral u svakodnevici ​Ova kriza vrijednosti ne očituje se samo u huliganizmu na cestama, nego i u svakodnevnom životu. Svjedochtimo sve izraženijem lažnom moralu i licemjerju, gdje se formalno pozivanje na kršćanske i tradicionalne vrijednosti pretvara u površno prosuditi-i-osuditi ponašanje. ​Umjesto skromnosti i prihvaćanja, društveni prostori — pa čak i oni u kojima bi se trebala tražiti duhovnost i mir — postaju mjesta odmjeravanja: tko nosi kakvu majicu, kakve tenisice ili cipele ima, te tko je kako odjeven. Već sljedećeg dana iza leđa se šire ogovaranja i nametanje namještenih "standarda" i materijalnog statusa. Takvo površno vrednovanje ljudi prema vanjskom izgledu umjesto prema djelima dodatno razara društveno tkivo i uspostavlja lažna mjerila vrijednosti u Republici Hrvatskoj. ​Pravosudni karcinom: Javni bilježnici, sudovi i zaštita moćnika ​Pravi karcinom i rak-rana hrvatskog društva leže u pravosudnom sustavu i mreži javnih bilježnika te sudaca koji umjesto pravde štite interese vladajuće elite i moćnika. Sustav koji bi trebala jamčiti jednakost pred zakonom pretvorio se u mehanizam koji običnom čovjeku nameće administrativna i financijska opterećenja, dok istovremeno akteri velikih korupcijskih afera prolaze bez resornih posljedica. ​Simbol takvog sustava za mnoge građane postao je i sam glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, čije se ime godinama veže uz kontroverzne kontakte i pogodovanja figurama poput Josipe Rimac i drugih optuženika iz političko-gospodarskih afera. Dok se spisi gomilaju, a afera u Hrvatskoj ima na tisuće, pravosuđe umjesto borbe protiv kriminala i suđenja za štete nanesene državi omogućuje slobodu i odugovlačenje onima s pravim vezama. Takvo ponašanje jasno pokazuje da oni na vrhu pravosudne i političke piramide ne vole Hrvatsku na iskren način, nego je iskorištavaju za vlastite i klanovske interese. ​Inflacija braniteljskih statusa i mirovinski apsurdi ​Dok se s jedne strane traži slijepa odanost domovini, u javnosti godinama tinja duboko nezadovoljstvo pitanjem braniteljskih statusa i mirovinskog sustava. Naravno, uz dužnu čast i duboko poštovanje prema pravim junacima koji su uistinu krvarili i dali sve za slobodnu Hrvatsku, ne može se zaobići tema inflacije broja branitelja koja je dosegla stotine tisuća imena. ​Javna je tajna da su se u sustav ugurali i mnogi lažni korisnici, radno sposobni pojedinci koji kroz izdašne privilegije i mirovine služe kao sigurno glasačko tijelo vladajućim strukturama, kako više nikada u životu ne bi morali raditi. S druge strane obezvrjeđuje se pošten i dugogodišnji rad: radnici koji su čitav radni vijek pošteno odradili i stvarali ovu zemlju danas spajaju kraj s krajem s minimalnim mirovinama. Takva nepravda stvara osjećaj da se pošten rad u Hrvatskoj ne cijeni, dok se klijentelizam i iskorištavanje sustava nagrađuju. ​Paralelni svijet: Tko brine o najranjivijima? ​Dok se velike količine energije i javnog novca troše na održavanje političkih klijentelaza, pravosudne privilegije i saniranje posljedica navijačkih izgreda, u tišini prolaze traume onih koji se nemaju kako sami izboriti za svoju riječ. ​Posebno zabrinjava stanje u sustavu socijalne skrbi i pitanja zakonskog i financijskog opterećenja obitelji i djece. Financijska davanja, naknade ili administrativni nameti koji pogađaju najranjivije skupine — poput nezaštićene djece pod skrbništvom ili obitelji u rizičnim situacijama — otvaraju teška pitanja o tome kako država postavlja svoje prioritete. Kada sustav postaje opterećenje umjesto zaštita, gubi se osnovni smisao socijalne države. ​Političke kalkulacije oporbe i glas otpora ​Dok se gomilaju društveni i ekonomski problemi, postavlja se pitanje gdje je oporba i zašto nema odvažnosti za stvarne promjene. Stranke poput Mosta imale su višestruke prilike u Saboru ozbiljno uzdrmati i razvlastiti vladu Andreja Plenkovića i HDZ-a, no do toga nikada nije došlo. Razlog se, prema mišljenju mnogih nezadovoljnih građana, krije u udobnosti političkog sustava: kalkulira se sa saborskim mandatima i izdašnim plaćama od oko 4.000 eura iz državnog proračuna, koje teku iz mandata u mandat kroz godine političke pasivnosti. ​U takvom okruženju saborskog konformizma, Hrvatska stranka građanskog otpora (HSGO) izdvaja se kao jedina politička opcija koja ima petlje i hrabrosti javno i bez ustručavanja reći istinu u ime obespravljenih građana. Umjesto održavanja vlastitih fotelja i političke trgovine, otpor prema sustavu u kojem političke i pravosudne kaste štite vlastite privilegije ostaje jedina stvarna alternativa. ​Potreba za zaokretom i iskrenim vrijednostima ​Hrvatskoj danas nisu potrebni unutarnji sukobi, lažna veličina kroz šake i razbijanje, površno suđenje drugima na temelju marke odjeće, korumpirano pravosuđe niti političari kojima je vlastiti mandat preći od boljitka vlastitog naroda. Potrebna je stvarna solidarnost, pravednost, zaštita najslabijih i povratak temeljnim ljudskim vrijednostima. ​Ljubav prema domovini ne dokazuje se huliganizmom, rušenjem, pravosudnim pogodovanjem niti iskorištavanjem saborskih privilegija, nego brigom o bližnjemu, poštivanjem rada, pravdom te zaštitom djece i najranjivijih članova našeg društva. ​Ako dopustimo da nas podjele, površnost, pravosudna nepravda i politički trgovački interesi definiraju, a zanemarimo stvarne radnike i najranjiviju djecu, tko će sutra uistinu stati u obranu budućnosti ove zemlje?